Vlasti pokrenule hitnu istragu: Je li ova država izvor zaraze hantavirusom?

Dužnosnici i stručnjaci u Argentini užurbano pokušavaju utvrditi je li upravo ta zemlja izvor smrtonosne epidemije hantavirusa koja je zahvatila kruzer na Atlantiku, dok se pojavljuju izvješća da su se brojni putnici već vratili u svoje matične zemlje, piše The Guardian.

Argentina, iz koje je kružno putovanje prema Antarktici krenulo, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) redovito ima najveću incidenciju te rijetke bolesti koju prenose glodavci u Latinskoj Americi. Ondje istražitelji pokušavaju pratiti izvor zaraze.

Argentinsko ministarstvo zdravstva u utorak je izvijestilo o 101 infekciji hantavirusom od lipnja 2025., što je otprilike dvostruko više nego godinu ranije.

Hantavirus prisutan u Južnoj Americi, poznat kao virus Anda, može uzrokovati tešku i često smrtonosnu plućnu bolest nazvanu hantavirusni plućni sindrom. Prema podacima argentinskog ministarstva zdravstva, bolest je tijekom prošle godine završila smrću u gotovo trećini slučajeva.

Tri putnika preminula

Vlasti su priopćile da su putnici na brodu MV Hondius bili pozitivni na virus Anda.

Tri putnika su umrla, jedna osoba nalazi se na intenzivnoj njezi u bolnici u Južnoafričkoj Republici, dok su još tri osobe u srijedu evakuirane s broda. Još jedan muškarac koji je ranije napustio brod bio je pozitivan u Švicarskoj.

Argentina je u srijedu objavila da šalje genetski materijal virusa Anda i opremu za testiranje kako bi pomogla Španjolskoj, Senegalu, Južnoafričkoj Republici, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu u njegovu otkrivanju.

Ljudi se obično zaraze hantavirusom kontaktom sa zaraženim glodavcima ili njihovim urinom, izmetom ili slinom, dok je prijenos s čovjeka na čovjeka rijedak. No ograničeno širenje među bliskim kontaktima zabilježeno je u nekim ranijim epidemijama soja Anda.

Zabrinutost je izazvalo i 23 putnika koji su navodno napustili MV Hondius na otoku Sveta Helena 23. travnja, kako je izvijestio španjolski list El País.

“Dvadeset i troje ljudi sada luta okolo, a do prije tri dana nitko ih nije kontaktirao”, rekao je jedan putnik, koji je želio ostati anoniman, u telefonskom razgovoru za novine.

Ta skupina navodno se vratila u svoje zemlje, uključujući Sjedinjene Države. Američki putnici bili su pod nadzorom u Georgiji, Kaliforniji i Arizoni, izvijestio je New York Times u srijedu, iako nitko od njih nije pokazivao znakove bolesti.

WHO navodi da se prva smrt na kruzeru, 70-godišnjeg Nizozemca, dogodila 11. travnja. Njegovo tijelo skinuto je s broda gotovo dva tjedna kasnije, na Svetoj Heleni. Njegova 69-godišnja supruga zrakoplovom je otputovala sa Svete Helene u Južnoafričku Republiku, gdje se srušila u zračnoj luci u Johannesburgu i umrla u bolnici 26. travnja.

"Kraj svijeta"

Treća putnica, njemačka državljanka, umrla je 2. svibnja.

Argentinski dužnosnici kažu da pokušavaju utvrditi gdje su se zaraženi putnici kretali po zemlji prije ukrcaja na kruzer pod nizozemskom zastavom u Ushuaiji, gradu na krajnjem jugu Argentine poznatom kao “kraj svijeta”. Kada utvrde njihove itinerare, planiraju pratiti kontakte, izolirati bliske kontakte i aktivno pratiti situaciju kako bi spriječili daljnje širenje.

Prije ukrcaja nizozemski bračni par razgledavao je Ushuaiu te putovao po Argentini, Urugvaju i Čileu, priopćila je argentinska vlada.

Virus može imati inkubaciju između jednog i osam tjedana, zbog čega je teško utvrditi jesu li se putnici zarazili prije nego što su 1. travnja napustili Argentinu prema Antarktici, tijekom planiranog zaustavljanja na udaljenom južnoatlantskom otoku ili na samom brodu.

Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a, ranije je na platformi X izjavio da “WHO nastavlja surađivati s operaterima broda kako bi pomno pratio zdravstveno stanje putnika i posade te surađivao sa zemljama u pružanju odgovarajuće medicinske skrbi i evakuacije kada je to potrebno”.

“Praćenje i medicinski nadzor putnika na brodu i onih koji su se već iskrcali pokrenuti su u suradnji s operaterima broda i nacionalnim zdravstvenim vlastima”, dodao je. “U ovoj fazi ukupni rizik za javno zdravlje ostaje nizak.”